gif

Srbija, od zlata jabuka

Naša država danas ima nešto više od 32 tone zlata u rezervama. To je oko 2.500 poluga. Šta to znači za Srbiju a šta za građane? Šta raditi i kako štedeti?

Narodna banka Srbije zadužena je, između ostalog, i za čuvanje finansijskih rezervi zemlje. Naša oko 96 odsto zlatnih rezervi čuva u formi poluga. Svaka od njih ima masu od 12,5 kilograma. Pozitivan trend je, svakako, uvećanje rezervi zlata. Naime, pred kraj 2019. godine, u trezorima NBS-a bilo je oko 21 tona zlata, danas je to znatno veća količina. I raste!

Više zlatnih poluga znači i veću sigurnost zemlje. To ne govore samo stručnjaci, već i lideri svih zemalja sveta. E, sad, zavisi ko kada i u kojim količinama može da uvećava rezerve zlata.

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju septembra 2020. godine bile su oko 13 milijardi evra. Od toga je oko 12,7 odsto deviznih rezervi zlato. U masi, to je 32.120 kilograma zlata ukupne vrednosti koja se meri milijardama evra. I raste, zbog porasti vrednosti zata na svetskom  tržištu.

Zlato se čuva u obliku zlatnih poluga, 96 odsto. Preostala količina od četiri odsto čuva se u obliku kovanog zlata. Od ukupne količine zlata, u trezoru NBS se nalazi oko dve trećine, dok se otprilike jedna trećina nalazi na računima NBS u inostranstvu, kod najeminentnijih i sigurnih institucija. Čuvanje na različitim mestima uvećava sigurnost rezervi, po principu broja jaja na jednom mestu.

Zašto ulagati u zlato?

Tradicionalna upotrebna vrednost zlata, kao osnovne valute, danas se više ne koristi. Savremena upotrebna vrednost zlata, ogleda se u očuvanju vrednosti finansijskog kapitala, kako pojedinaca, tako i država. U prevodu, zlato znači finsnsijsko osiguranje, bez obzira na trenutnu situaciju na određenoj teritoriji

Kroz istoriju, zlato se pokazalo kao najbolja zaštita i u slucaju velike inflacije, u slučaju deflacije, pa i raznoraznih nepogoda izazvanih prirodnim katastrofama ili ljudskom glupošću.

Šta raditi sa viškom gotovine?

Razlika između države i pojedinaca, praktično, i ne postoji. Bar kada se govori o očuvanju vrednosti novčanih sredstava. Stručnjaci, tako, i građanstvu koje je to u mogućnosti, preporučuju ulaganje i takozvano investiciono zlato. To je posebna vrsta zlata izuzetne čistoće, od 99,999 odsto i može da se kupi u pločicama od jednog, dva ili pet grama, odnosno u polugama većih masa. Ono što je za potencijalne kupce jako bito, jeste činjenica da je naša država kupovinu investicionog zlata oslobodila poreza na dodatu vrednost u iznosu od 20 odsto.

Finansijsko osiguranje budućnosti

Ulaganje u investiciono zlato određeni broj ulagača koristi i kao oblik finansijskog osiguranja lične i budućnosti svojih bližnjih. Taj trend primetan je kod ulagača srednjih godina, koji žele da povećaju lična primanja u periodu kada prestnu da budu aktivni. Dakle, u penzionerskim danima.

Ovi ulagači kupuju investiciono zlato u formatu prikladnom ličnim finansijskim mogućnostima. Njihova projekcija je, da kada odu u penziju, periodično ili u skladu sa trenutnim potrebama, unovčavaju po jednu zlatnu pločicu ili dukat i da na taj način povećaju prihode.

U te svrhe najčešće se kupuju zlatne poluge od 10 grama, 20 grama, jedne unce i 50 grama. Ima i onih koji se odlučuju za pločice od jednog ili dva grama, odnosno poluga od po pet grama.

Kakvo je kretanje vrednosti zata?

Cena zlata, u proseku, ostvaruje stabilan godišnji rast, ne samo poništavajući dejstvo inflacije već i realnu tržišnu vrednost. Zlato je najbolje osiguranje imovine od ekonomske neizvesnosti i od rizika na tržištu finansija. Ovaj dragoceni metal nije imaginarni vrednosni papir, virtuelna valuta čija vrednost varira u ogromnim rasponima, već kupcu fizički dostupan „predmet“ koji je, uz to, i lako prenosiv.

Zlato je sve traženiji investicioni proizvod u svetu, te je u poslednjih godinu dana tražnja za zlatom u Evropi je narasla više puta. Zlato nikada ne može da se obezvredi do krajnjih granica. Ono je večno i vrednost će konstantno da mu raste. Za taj metal slobodno može da se kaže da je univerzalna valuta, jer se njime može trgovati na svakoj tački planete. I svuda ima istu vrednost.

Zaštita imovine kroz ulaganje u zlato ogleda se kroz rast cene ovog plemenitog metala u odnosu na stopu inflacije u posmatranom periodu.

Šta je stvarna zarada na zlatu?

Svaki rast cene zlata iznad stope inflacije u posmatranom periodu, predstavlja dodatnu dobit odnosno čist profit. Dugoročno gledano, zlato se pokazalo kao izuzetno stabilan i pouzdan čuvar imovine od inflatornih udara, kojima je papirni novac posebno podložan. Jednom uncom zlata se pre dva veka moglo kupiti tačno onoliko robe koliko i danas. Pritom, mislimo na količinu, masu i realnu tržišnu vrednost proizvoda.

Nasuprot tome, vrednost papirnog novca se višestruko smanjila, a u mnogim zemljama domaća valuta zbog potpunog obezvređivanja morala je da bude zamenjena novom.

Kada početi sa kupovinom zlata

Nikada nije prerano ili prekasno da se papirni ili virtuelni novac konvertuje u zlato. U vreme ekonomske i političke nestabilnosti, investitori tradicionalno pribegavaju takozvanom sigurnom utočištu za lični kapital, pa u investicioni portfolio uključuju plemenite metale. Na prvom mestu zlato. Preporuka investicionih savetnika je da se pet do 10 odsto imovine drži u zlatu u vremenima stabilnih tržišta, dok bi sa dolaskom ili nagoveštajem krize taj procenat trebalo uvećati do čak 30% investicionog portfolija.

Investicioni dukati

Drugi format investicionog zlata su investicioni dukati. Zlatni dukati ili novčići stepena finoće jednakog ili većeg od 900 hiljaditih delova  900/1000, iskovani posle 1800. godine, koji jesu, ili su bar bili zakonsko srestvo plaćanja u državi porekla, a koji se prodaju po ceni koja nije viša od 80 odsto vrednosti zlata na otvorenom tržištu, smatraju se investicionim dukatima. Ovi dukati nemaju numizmatičku vrednost i ne smatraju se kolekcionarskim dobrima. Investicioni dukati proizvode se u renomiranim svetskim kovnicama koje garantuju njihov besprekoran integritet.

Investiciono zlato definisano je zakonom kao zlatni proizvod čija je najmanja prihvaćena masa jedan gram i čija je finoća 995/1000 ili veća. Investiciono zlato proizvodi se u formi  zlatnih  poluga i investicionih dukata.

Investiciono zlato proizvedeno u formatu zlatnih poluga ima zagarantovanu finoću 999,9 – skoro pa apsolutno čisto zlato bez ikakvih primesa. Zlatne poluge proizode se u prestižnim kovnicama, koje zadovaljavaju najstrozija pravila poslovanja u pogledu finoće i mase proizvoda.

Princip proizvodnje

Zlatne poluge proizvode se tehnikom kovanja  i livenja. Tehnika kovanja predstavlja proizvodni proces formiranja poluge, na način da se na ohlađenoj zlatnoj polugi koja na sebi nema nikakvih natpisa, utiskuje tekst i odgovarajući zaštitni elementi.

Svaka investiciona jedinica ima utisnut naziv i logo proizvođača, jedinstveni identifikacioni broj, tačnu masu i finoću 999,9.

Tehnika livenja predstavlja proizvodni proces u kom se zlato u tečnom stanju izliva u kalupe koji već sadrže natpise i zaštitne elemente.

Vizuelna razlika između ovih poluga jeste ta što poluge proizvedene tehnikom kovanja imaju jasne konture, natpise i zaštitne znakove. Nasuprot njima, poluge dobijene tehnikom livenja imaju nešto grublji izgled, nemaju idealne ivice a natpisi nisu oštri.

Vrste investicionih proizvoda

Zlatne pločice od jednog, dva i pet grama spadaju u kategoriju malih investicionih proizvoda. Namenjene su malim ulagačima, ali zauzimaju značajno mesto u portfoliju srednjih i velikih ulagača, kao prelazni apoen u slučaju hitne potrebe za likvidnošću. Neretko se koriste i kao poklon jedinice za razne događaje. Izrašuju se tehnikom kovanja.

Zlatne pločice od 10 i 20 grama, nalaze na se  na granici između malih i srednjih investicionih proizvoda. Zauzimaju značajno mesto u portfoliju malih, srednjih i velikih ulagača. Proizvodni proces ovih pločica je tehnika kovanja.

Zlatne poluge od 50 i 100 grama spadaju u srednje investicione proizvode. Kod njih je optimalan odnos veličine jedinice i cene grama zlata u njima. Praktičnost je na zaista visokom nivou, jer u relativno malom „pakovanju“ korisnik dobija izuzetnu vrednost. Zauzimaju bitno mesto u portfoliju srednjih i velikih ulagača. Poluge od 50 grama proizvode se tehnikom kovanja, a poluge od 100 grama tehnikom kovanja i livenja.

Velike poluge

Zlatna poluge masa od 250, 500 i 1.000 grama spadaju u kategoriju velikih investicionih proizvoda. Namenjena je velikim ulagačima. Proizvode se isključivo procesom livenja.

Preporuke stručnjaka

Gde god bili i koga god pitali za savet u šta uložiti višak novca, gotovo svi će vam reći isto – u zlato. Ima i zagovornika kupovina nekretnina, ali to je već neka sasvim druga tema i oblast. Zlato uvek možete da ponesete sa sobom, možete da ga prodate uvek i nabilo kom mestu, s njim možete da trgujete kao i sa papirnim ili elektronskim novcem ali mu se realna vrednost nikada neće smanjivati. Može samo da raste. Zato, zlato je uvek zlato.