Datum: 19.05.2020., 12:09 / Kategorija: Nekretnine i građevinarstvo
Srbi se vraćaju korenima?
Aktuelna zbivanja koja su nas sasekla sredinom marta, nametnula su neka nova pravila življenja ali i nagnala svekoliki srpski narod da razmišlja o begu iz gradova i povratku prirodi

Višedecenijski trend migracije ka velikim gradovima – sa ciljem da se dođe do Beograda i njegovog šireg centra, polako ali sigurno dobijaju potpuno drugačiju sliku. Naime, priličan broj stanovnika iz gradskih sredina ako već ne preduzima konkretne korake, onda bar ozbiljno razmišlja o „reverzibilnim“ akcijama – povratku prirodi.
Luksuz ili realna potreba?
Oni manje drastični merkaju kuće sa dvorištem na periferiji većih i velikih gradova, i to je – slobodno možemo da kažemo – postao savremeni trend. Po ugledu na razvijeni zapad, gde iole imućniji žive po periferijama a rade u centru grada, sada se i svekoliko Srblje okreće takvom načinu razmišljanja. A šta ih je nagnalo na tako nešto? Odgovor je veoma jednostavan – viša sila. Restriktivne mere koje su, srećom, iza nas mnoge su izbezumile činjenicom da se iz četiri zida nije moglo nigde. Tu je uticaj na psihu bio preveliki. Vlasnici kuća sa okućnicom su bili privilegovani, jer su mogli na „čist vazduh“, makar i u ograničenom prostoru. I da se razumemo jednu stvar: ovde ni u kom slučaju ne pokušavamo da ispolitizujemo bilo šta, već razmišljamo o kretanjima na tržištu nekretnina i razlozima zbog kojih je do njih došlo.
Kuda se kreće tržište?
Upravo takva situacija je iznedrila novi način razmišljanja na tržištu nekretnina. Više nije primaran cilj pronaći nekretninu u najurbanijim gradskim zonama, već kućicu sa dvorištem na obodu grada. Zato su cene takvih nekretnina u usponu, a masa vlasnika koji su oglasili prodaju vikendica ili to nameravali da urade – odustali od prvobitne namere. Što iz želje da oazu mira sačuvaju za sebe i pokolenja, što s namerom da sačekaju porast cena na tržištu i profitiraju od prometa nekretnine.
Šta je najpopularnije?
Aktuelna potražnja pokazuje da je najviše interesovanja za kuće i vikendice sa okućnicom na udaljenosti od 15 do 20 kilometara od gradova, što u slučaju Beograda pokriva područja Grocke, Trešnje, Lipovičke šume, poteza ka Pančevu ili Surčinu. To su, uglavnom, građevine u kojima se bez problema može živeti tokom čitave godine jer je infrastruktura usklađena sa vim potrabama i navikama savremenog čoveka, a i do posla – ako je u gradsko jezgru – može da se stigne brzo i jednostavno.
Prednosti življenja na ovakvim lokacijama su višestruke: imate svoje parče zemlje u kome možete da uživate, šetate se, obezbeđeno vam je parking mesto, ako je plac iole veći možete da uzgajate sopstveno organsko, neprskano, povrće i voće a sve neophodno vam je na dohvat ruke: prodavnice, škole, vrtići, dom zdravlja, gradski prevoz… A mir i tišina, kao i čist vazduh su vam zagarantovani.
Koliko sve to košta?
Ipak, presudan faktor u izboru lokacije i novog doma je, svakako, cena. Što je nekretnina bliža Beogradu, to je cena veća, dok za izuzetan plac sa brvnarom ili omanjom kućom od čvrstih materijala (uglavnom kamena) u udaljenim predelima Srbije, na Staroj planini ili Goliji – na primer – bagatela. Red veličine? Od nekoliko hiljada evra pa čak do 100.000 u blizini Beograda.
Ljudi, konačno, shvataju kakav je kvalitet života u manjim sredinama, pa zbog toga i počinju da razmišljaju u tom pravcu. To bi, logično, moglo da dovede do poskupljenja cene kvadrata u unutrašnjosti, ali to je zakon ponude i potražnje. Svakako, kvadrat u srcu Šumadije nikada neće dostići vrednost kvadata u elitnim delovima (vele)grada, ali ni lakoću življenja u unutrašnjosti nikda neće moći da zameni gradska vreva.
U unutrašnjosti mnogo toga može da se obavi pešice, eventualno biciklom, dok velegradski uslovi izuskuju ako ne automobil ono bar gradski prevoz. Često i višečasovni. Život van grada je opušteniji, smireniji i zdraviji, a kad god da to poželite, možete da „skoknete“ do obližnjeg grada.
Ali, šta je sa onima koji nemaju finansijske mogućnosti da sebi priušte kućicu iz snova na obroncima planine? Za njih uvek ostaje opcija najma kuće ili apartamana, koja se kreće od 10-ak do nekih 20 evra po danu. I to je nešto, zar ne?
Zbog aktuelnosti teme, potrudićemo se da Vam u narednim člancima predstavimo po nešto od svega o čemu smo ovde govorili. Pretite nas, ako već niste besplatno skinite našu aplikaciju za Android i iOS uređaje, pa da se družimo kako dolikuje.